Aktivnost Društva početkom 1991. godine bila je nešto pojačana radi uređivanja dobivenih prostorija za rad. Sjednice Predsjedništva održavale su se 5 puta mjesečno. No, tada dolazi do agresije na Hrvatsku, početka Domovinskog rata, kada mnogi članovi odlaze u obranu domovine. Društvo i formalno prestaje raditi, a u prostorije se prvo uselila Hitna pomoć, a zatim Caritas.
Prva poslijeratna sjednica Predsjedništva održana je lipnja 1992. god. kada je došlo do promjene predsjednika, a izvršeno je i kooptiranje novih članova. Počinje mukotrpan posao da se dostigne broj članova i aktivnost Društva iz prethodnog razdoblja. Početak baš nije bio uspješan, ali se iz godine u godinu stanje osjetno popravljalo i sada je Društvo aktivno, ali se broj članova smanjuje. Već u rujnu 1993. godine organizirana je višekratna rasprava o potrebama i lokaciji Hrvatskog doma u Vinkovcima, zatim predavanje o vodoopskrbi Vinkovaca i okolnih mjesta (Istočna Slavonija), te vrlo interesantno predavanje o obnovi Hrvatske, s posebnim osvrtom na Slavoniju i Baranju.
U idućim godinama održano je predavanje o zaštiti zidova od kapilarne vlage sistemom Vigopol, o cestovnoj mreži Hrvatske, s posebnim osvrtom na Slavoniju, Baranju i Vinkovce. Godine 1997. održano je predavanje o Regionalnom vodovodu Istočne Slavonije i vodoopskrbi Vinkovaca i okolnih mjesta. U proljeće 1998. godine održano je predavanje o planovima za izgradnju tvornice ulja u Vinkovcima, 1999. godine ponovno o izolaciji zidova protiv kapilarne vlage - sistem Vigopol.
Od ostalih aktivnosti Društva bitno je spomenuti posjete raznim objektima u izgradnji, stručne ekskurzije u Hrvatskoj kao i u inozemstvu. To su: posjeta izgradnji mosta na Dravi u Osijeku, u dva navrata, Brana na Trbušancima, obnova mjesta Jarmina, nekoliko većih objekata u Vinkovcima, zatim posjete teško oštećenim i porušenim mjestima u našoj Županiji (Cerić, Marinci, Bogdanovci, Ilok i naročito Vukovar) tokom agresije i Domovinskog rata. Organizirane su i vrlo stručne ekskurzije u Hrvatskoj, kao Zagreb (Nacionalna biblioteka, podvožnjak i dr.), Rijeka (poluautocesta Rijeka-Zagreb, tunel Učka i dr.) Zadar (tunel Sv. Rok, Maslenički most i dr.), Zagreb (poluautocesta Zagreb-Goričan, HZ "Čakovec", M. Bistrica, Stubičke Toplice, spalionica u Jakuševcu, rekonstrukcija stadiona na Maksimiru i Medvedgrad) Split (obilaznica Solin-Klis, plato Znjan, stadion na Poljudu, HE "Peruča" i dr.), a ove godine RIJEKA (riječka obilaznica, Istarski ipsilon, Istarski vodovodi, olimpijski kompleks na Bjelolasici, te poluautocesta od Delnica do Karlovca i Mirogoj).
Slijedeća stranica >
|
